PRVI SVJETSKI RAT

BW_PSR_Uvod
Rekonstruiranje događaja 1914-1918. na ukrajinskim terenima Istočnog bojišta je potaknuto obilježavanjem 100. godišnjice Prvoga svjetskog rata. Izvori za rekonstrukciju su predstavljali, osim arhiva – uglavnom tiskarski, ponajprije hrvatski tisak ratnih godina koji je opširno prenosio stanje na bojištima. Osnovni smjerovi istraživanja su izraženi sintezom različitih izvora: vizualnih (spomenici, fotografije), tiskanih (novinski prikazi, reportaže), dokumentarni (arhivska građa) i drugo.
U projektu predstaljene knjige Hrvatski grobovi 1914-1918. Karpati. Galicija. Bukovina, Tragom hrvatskih domobrana. Istočno bojište 1914.-1918., vezani članci te galerije slika Ukrajinsko selo na slikama hrvatskih domobrana i Glybivka, groblje hrvatskih domobrana.
Sudar dviju monarhija, europske Austro-Ugarske i euroazijske Ruske, odvijao se na bojištu koje je zahvaćalo i područje zapadne Ukrajine. Tijekom ratnih i u prvim poratnim godinama, oživjela je vjekovna težnja ukrajinskih rodoljuba prema neovisnosti.
Hrvati su sudjelovali u svim najžešćim bitkama koje su se vodile na prostoru zapadne Ukrajine, od Zakarpatja, Karpata i Galicije do Volynja i Bukovine. U tim ratnim godinama dolazi do svojevrsnoga hrvatsko ukrajinskog zbližavanja, što se očitovalo u neposrednoj nazočnosti hrvatskih vojnika na ukrajinskome području do širenja vijesti s Istočnoga bojišta kroz osobne priče povratnika s bojišta ili kroz tisak i književno stvaralaštvo.

Tragom hrvatskih domobrana

Ljudi mobilizirani s prostora Hrvatske i drugih regija pod AustroUgarskom te usmjeravani prema Istočnome bojištu, prošli su tijekom ratnih godina sve kalvarije toga razdoblja. Na putu prema bojištu, kratko zaustavljeni u Mađarskoj, morali su doživjeti govorno i etnički tuđu sredinu, što ih je potaknulo na razmišljanje o slavenstvu primoranom ratovati jedni protiv drugih. Iako su se ponosno nazivali hrvatski domobrani, analogno austrijskom ili mađarskom nazivu, suočavali su se s mišlju da se bore za tuđe interese, kako je to u zapisima prikazao Miroslav Krleža.

VEZANI ČLANCI

Ostavljajući zadatak kompariranja Krležina stvaralaštva s ukrajinskom problematikom za buduće radove, prikazat ću konkretno izraženu uključenost pisca u temu Prvog svjetskog rata u onoj mjeri u kojoj je tema povezana i s ukrajinskim područjima.
Analizirano djelo Crveni tank (1922.) procjenjuje se kao jedan od značajnih tekstova u hrvatskoj književnosti o Prvom svjetskom ratu i njegovim posljedicama.

Ukrajinsko selo na slikama hrvatskih domobrana

PSR_Album_01_Uvod
Za vrijeme Prvog svijetskog rata na Istočnoj fronti koja je obuhvatila područije Volyini, Galicije i Bukovine u sastavu Austro-Ugorske nalazio se značajni kontingent vojnika iz Hrvatske. Zvali su se domobrani, odnosno zaštitnici domovine. Hrvati ostvali blistavi trag svog boravka usred ukrajinskog stanovništva. To su fotografije napravljene vojnicima na Istočnoj fronti. Velika količina tih fotografija sačuvana je u Hrvatskoj državnoj arhivi u Zagrebu.
Predstavljeni projekt je rezultat suradnje Katedre ukrajinskog jezika i književnosi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruge Hrvatsko-ukrajinska suradnja.
Uredio Jevgenij Paščenko. Zagreb-Lavov, 2018.

Ukrajinsko selo na slikama hrvatskih domobrana

Glybivka, groblje hrvatskih domobrana

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.

Glybivka_Intro
“U zabitom naherenom ukrajinskom selu Glibivka, u zaboravljenim udolinama Galicije, poznati ukrajinski kroatist i hrvatski ukrajinist Jevgenij Paščenko, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nošen znanstvenim potragama i znatiželjom pronašao je groblje hrvatskih K. und K. domobrana koji su 1916. položili svoje živote u velikoj bitki s Rusima. Bila je to bitka zapisana u povijesti pod nazivom “Brusilovljev prodor”, prema zapovjedniku jugoistočnog bojišta, ruskom carskom generalu Alekseju Brusilovu koji je u galicijsko-bukovinskoj ofenzivi nanio teške gubitke austrougarskoj vojsci.”
Vlado Vurušić, Jutarnji List

PRVI SVJETSKI RAT

Rekonstruiranje događaja 1914-1918. na ukrajinskim terenima Istočnog bojišta je potaknuto obilježavanjem 100. godišnjice Prvoga svjetskog rata. Izvori za rekonstrukciju su predstavljali, osim arhiva – uglavnom tiskarski, ponajprije hrvatski tisak ratnih godina koji je opširno prenosio stanje na bojištima. Osnovni smjerovi istraživanja su izraženi sintezom različitih izvora: vizualnih (spomenici, fotografije), tiskanih (novinski prikazi, reportaže), dokumentarni (arhivska građa) i drugo.
U projektu predstaljene knjige Hrvatski grobovi 1914-1918. Karpati. Galicija. Bukovina, Tragom hrvatskih domobrana. Istočno bojište 1914.-1918., vezani članci te galerije slika Ukrajinsko selo na slikama hrvatskih domobrana i Glybivka, groblje hrvatskih domobrana.
Sudar dviju monarhija, europske Austro-Ugarske i euroazijske Ruske, odvijao se na bojištu koje je zahvaćalo i područje zapadne Ukrajine. Tijekom ratnih i u prvim poratnim godinama, oživjela je vjekovna težnja ukrajinskih rodoljuba prema neovisnosti.
Hrvati su sudjelovali u svim najžešćim bitkama koje su se vodile na prostoru zapadne Ukrajine, od Zakarpatja, Karpata i Galicije do Volynja i Bukovine. U tim ratnim godinama dolazi do svojevrsnoga hrvatsko ukrajinskog zbližavanja, što se očitovalo u neposrednoj nazočnosti hrvatskih vojnika na ukrajinskome području do širenja vijesti s Istočnoga bojišta kroz osobne priče povratnika s bojišta ili kroz tisak i književno stvaralaštvo.

Tragom hrvatskih domobrana

Ljudi mobilizirani s prostora Hrvatske i drugih regija pod AustroUgarskom te usmjeravani prema Istočnome bojištu, prošli su tijekom ratnih godina sve kalvarije toga razdoblja. Na putu prema bojištu, kratko zaustavljeni u Mađarskoj, morali su doživjeti govorno i etnički tuđu sredinu, što ih je potaknulo na razmišljanje o slavenstvu primoranom ratovati jedni protiv drugih. Iako su se ponosno nazivali hrvatski domobrani, analogno austrijskom ili mađarskom nazivu, suočavali su se s mišlju da se bore za tuđe interese, kako je to u zapisima prikazao Miroslav Krleža.

VEZANI ČLANCI

Ostavljajući zadatak kompariranja Krležina stvaralaštva s ukrajinskom problematikom za buduće radove, prikazat ću konkretno izraženu uključenost pisca u temu Prvog svjetskog rata u onoj mjeri u kojoj je tema povezana i s ukrajinskim područjima.
Analizirano djelo Crveni tank (1922.) procjenjuje se kao jedan od značajnih tekstova u hrvatskoj književnosti o Prvom svjetskom ratu i njegovim posljedicama.

Ukrajinsko selo na slikama hrvatskih domobrana

Za vrijeme Prvog svijetskog rata na Istočnoj fronti koja je obuhvatila područije Volyini, Galicije i Bukovine u sastavu Austro-Ugorske nalazio se značajni kontingent vojnika iz Hrvatske. Zvali su se domobrani, odnosno zaštitnici domovine. Hrvati ostvali blistavi trag svog boravka usred ukrajinskog stanovništva. To su fotografije napravljene vojnicima na Istočnoj fronti. Velika količina tih fotografija sačuvana je u Hrvatskoj državnoj arhivi u Zagrebu.
Predstavljeni projekt je rezultat suradnje Katedre ukrajinskog jezika i književnosi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruge Hrvatsko-ukrajinska suradnja.
Uredio Jevgenij Paščenko. Zagreb-Lavov, 2018.

Ukrajinsko selo na slikama hrvatskih domobrana

Glybivka, groblje hrvatskih domobrana

“U zabitom naherenom ukrajinskom selu Glibivka, u zaboravljenim udolinama Galicije, poznati ukrajinski kroatist i hrvatski ukrajinist Jevgenij Paščenko, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nošen znanstvenim potragama i znatiželjom pronašao je groblje hrvatskih K. und K. domobrana koji su 1916. položili svoje živote u velikoj bitki s Rusima. Bila je to bitka zapisana u povijesti pod nazivom “Brusilovljev prodor”, prema zapovjedniku jugoistočnog bojišta, ruskom carskom generalu Alekseju Brusilovu koji je u galicijsko-bukovinskoj ofenzivi nanio teške gubitke austrougarskoj vojsci.”
Vlado Vurušić, Jutarnji List