Prvi svjetski rat

Rekonstruiranje događaja 1914-1918. na ukrajinskim terenima Istočnog bojišta je potaknuto obilježavanjem 100. godišnjice Prvoga svjetskog rata. Izvori za rekonstrukciju su predstavljali, osim arhiva – uglavnom tiskarski, ponajprije hrvatski tisak ratnih godina koji je opširno prenosio stanje na bojištima. Osnovni smjerovi istraživanja su izraženi sintezom različitih izvora: vizualnih (spomenici, fotografije), tiskanih (novinski prikazi, reportaže), dokumentarni (arhivska građa) i drugo.
U projektu predstaljene knjige Hrvatski grobovi 1914-1918. Karpati. Galicija. Bukovina, Tragom hrvatskih domobrana. Istočno bojište 1914.-1918., vezani članci te galerije slika Ukrajinsko selo na slikama hrvatskih domobrana i Glybivka, groblje hrvatskih domobrana.

Hrvatski grobovi 1914-1918. Karpati. Galicija. Bukovina

Sudar dviju monarhija, europske Austro-Ugarske i euroazijske Ruske, odvijao se na bojištu koje je zahvaćalo i područje zapadne Ukrajine. Tijekom ratnih i u prvim poratnim godinama, oživjela je vjekovna težnja ukrajinskih rodoljuba prema neovisnosti.
Hrvati su sudjelovali u svim najžešćim bitkama koje su se vodile na prostoru zapadne Ukrajine, od Zakarpatja, Karpata i Galicije do Volynja i Bukovine. U tim ratnim godinama dolazi do svojevrsnoga hrvatsko ukrajinskog zbližavanja, što se očitovalo u neposrednoj nazočnosti hrvatskih vojnika na ukrajinskome području do širenja vijesti s Istočnoga bojišta kroz osobne priče povratnika s bojišta ili kroz tisak i književno stvaralaštvo.

Tragom hrvatskih domobrana

Tragom hrvatskih domobrana. Istočno bojište 1914.-1918.

Ljudi mobilizirani s prostora Hrvatske i drugih regija pod AustroUgarskom te usmjeravani prema Istočnome bojištu, prošli su tijekom ratnih godina sve kalvarije toga razdoblja. Na putu prema bojištu, kratko zaustavljeni u Mađarskoj, morali su doživjeti govorno i etnički tuđu sredinu, što ih je potaknulo na razmišljanje o slavenstvu primoranom ratovati jedni protiv drugih. Iako su se ponosno nazivali hrvatski domobrani, analogno austrijskom ili mađarskom nazivu, suočavali su se s mišlju da se bore za tuđe interese, kako je to u zapisima prikazao Miroslav Krleža.

VEZANI ČLANCI

Galicija – ukrajinska i Krležina: suodnos stvarnosti i stvaralaštva

Ostavljajući zadatak kompariranja Krležina stvaralaštva s ukrajinskom problematikom za buduće radove, prikazat ću konkretno izraženu uključenost pisca u temu Prvog svjetskog rata u onoj mjeri u kojoj je tema povezana i s ukrajinskim područjima.

Povijesna kontekstualizacija pripovijetke Vladimira Nazora "Crveni tank" (1922.)

Analizirano djelo Crveni tank (1922.) procjenjuje se kao jedan od značajnih tekstova u hrvatskoj književnosti o Prvom svjetskom ratu i njegovim posljedicama.

Ukrajinsko selo na slikama hrvatskih domobrana

Za vrijeme Prvog svijetskog rata na Istočnoj fronti koja je obuhvatila područije Volyini, Galicije i Bukovine u sastavu Austro-Ugorske nalazio se značajni kontingent vojnika iz Hrvatske. Zvali su se domobrani, odnosno zaštitnici domovine. Hrvati ostvali blistavi trag svog boravka usred ukrajinskog stanovništva. To su fotografije napravljene vojnicima na Istočnoj fronti. Velika količina tih fotografija sačuvana je u Hrvatskoj državnoj arhivi u Zagrebu.
Predstavljeni projekt je rezultat suradnje Katedre ukrajinskog jezika i književnosi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruge Hrvatsko-ukrajinska suradnja.
Uredio Jevgenij Paščenko. Zagreb-Lavov, 2018.

Ukrajinsko selo na slikama hrvatskih domobrana

Seljaci, odjeća

Rusinska narodna nošnja

Seljanka i sin

Ukrajinska narodna nošnja

Mlada obitelj

Mladenci i svatovi

Vjenčanje, Hlebovka

Djevojka u narodnoj nošnji iz 1915 godine - Galicija

Narodna nošnja u okolici Černovica - 1917 god

Fotografija iz Bukovine

Narodna nošnja iz Kolomeje - 1915

Mladenci i svatovi

Rusinska narodna nošnja

Majka s odraslim kćerima

Narodna nošnja u Bukovini - Galicija 1916 god

Žene u ukrajinskoj narodnoj nošnji

Ganđa i Marunja

Narodna nošnja u Hlebovki

Narodna nošnja

Ukrajinska narodna nošnja

Narodna nošnja u okolici Černovica

Seljaci kraj crkve, vjerojatno u Bukovini

Ukrajinski tipovi

Djeca

Hlebovka, ruska fronta

Ovo dijete bilo je ljubimac vojnika

Pomoć djeci, Okolica Kolomeje

U selu, Rusini, narodna nošnja

Fotografija s bojišta, bez opisa - seoska djeca u narodnoj nošnji

Ukrajinke u Sadžavi

U sobi seljačke kuće - „Okno“ 1917, Bukovina

Kuće

Rezerve smještene po seljačkim kućama u Zablatovu, 1915

Hlebovka, 1916

Selo Hlebovka iz 1915, vojnici se šišaju

Galicija, seljačka kuća u Hlebovki

Krava, Hlebovka

Stožer pukovnije, Hlebovka

Doček naših pojačanja kod Zablatova

Hlebovka, 1915 - grudanje časnika

Hlebovka, klub

Hrvatski domobranski dom

Kino u štali

Crkve

Crkva u selu Hlebovka, vrata su izradili hrvatski vojnici

Crkva i položaji vojnika u selu Hlebovka

Crkva u Hlebovki, hrvatski položaji

Odavanje počasti poginulima

Crkva i groblje vojnika u Hlebovki

Crkva u Hlebovki

Sadžava

Interijer seoske grkokatoličke crkve u Galiciji

25 pukovnija, Hlebovka, 1915

Crkva u selu Hlebovka

Crkvau Hlebovki, detalj

Detalj crkve u Hlebovki

Crkva_u Hlebovki

Slika bez opisa, snimljena je u selu, vjerojatno u Bukovini

Crkveno proštenje, Bogojavljenje, 1917, Besarabija

Život

Žetva

Hlebovka, žetva, pomoć seljacima

Svatovi, Hlebovka, 1917

Krstitke, Bukovina

Hlebovka, 20 km od bojišta, žene u polju

Selo Vikno, Bukovina

Sprovod, Hlebovka

Hlebovka 1916, evakuacija

Druženje

Krajolici

Bukovina, panorama

Selo, Bukovina

Rovovi, Hlebovka

Utvrđeni obrambeni položaj 25 puk Kod Toporovitza, 1916

Pohorlovka, 1915, položaje 25 pukovnije

Pogrebna povorka, vjerojatno negdje u Bukovini

Groblje, Bukovina

Selo kraj bojišta

Stražar u bojnim postavima na rubnom ratištu 16_II_1916, rijeka Prut

Pozicije hrvatskih vojnika kod Dobre Noći, 1916

Vojnici u Hlebovki

Zima, Pohorloutz, Bukovina, 1916

Glybivka, groblje hrvatskih domobrana

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.

“U zabitom naherenom ukrajinskom selu Glibivka, u zaboravljenim udolinama Galicije, poznati ukrajinski kroatist i hrvatski ukrajinist Jevgenij Paščenko, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nošen znanstvenim potragama i znatiželjom pronašao je groblje hrvatskih K. und K. domobrana koji su 1916. položili svoje živote u velikoj bitki s Rusima. Bila je to bitka zapisana u povijesti pod nazivom “Brusilovljev prodor”, prema zapovjedniku jugoistočnog bojišta, ruskom carskom generalu Alekseju Brusilovu koji je u galicijsko-bukovinskoj ofenzivi nanio teške gubitke austrougarskoj vojsci.”

Vlado Vurušić, Jutarnji List

Glybivka, groblje hrvatskih domobrana

Groblje u selu Glybivka - Galicija, 2012

Glybivka, svječnjak pored hrvatske kapelice 1917

Glybivka, obnovljeno groblje

Glybivka - obnovljeno groblje

Glybivka_obnovljeno groblje

Dobrynivci, obnovljen spomenik