PROJEKTI

Projekti_Intro

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.

Ukrajinsko-hrvatske povijesno-kulturne, kao i književne veze, prilično su široke i predstavljaju kontinuitet koji ima korijene već u drevnom razdoblju – riječ je dakako o problemu etnogeneze Hrvata i Ukrajinaca. Tragovi imena Hrvat prisutni su u različitim vremenima od jugoistoka Ukrajine, odnosno priazovsko-crnomorske stepe, pa sve do zapada, odnosno do Karpata.
U projektu predstavljene knjige Etnogeneza i mitologija Hrvata u kontekstu Ukrajine i Od Kijeva do Poljica. Tragom prastarih migracija.
Rekonstruiranje događaja 1914-1918. na ukrajinskim terenima Istočnog bojišta je potaknuto obilježavanjem 100. godišnjice Prvoga svjetskog rata. Osnovni smjerovi istraživanja su izraženi sintezom različitih izvora: vizualnih (spomenici, fotografije), tiskanih (novinski prikazi, reportaže), dokumentarni (arhivska građa) i drugo.
U projektu predstaljene knjige Hrvatski grobovi 1914-1918. Karpati. Galicija. Bukovina, Tragom hrvatskih domobrana. Istočno bojište 1914.-1918., vezani članci te galerije slika Ukrajinsko selo na slikama hrvatskih domobrana i Glybivka, groblje hrvatskih domobrana.
Povijest drevne i moćne Ukrajine povezana je sa poviješću mnogih drugih država i naroda. Jedan od tih taroda bili su Hrvati. Veze su se mogle održavati između zapadnoukrajinskih i hrvatskih regija, na što upućuje niz srodnosti u toponimiji, etnologiji i dr. Cilj projekta je istraživanje i pronalaženje povijesnih veza između dviju država.
U projektu predstavljene knjige Juraj Križanić i Ukrajina, Hrvatska ševčenkiana, Ivan Franko i hrvatska kulturna baština, Slavist i imperiji. Vatroslav Jagić između Galicije, Malorusije i Ukrajine, Ukrajinsko-hrvatske književne poredbe, snimka intervjua Povijesne veze između Ukrajinaca i Hrvata te brojni tematski članci.
Katedra za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ostvaruje projekt, uvjetno nazvan Put kroz Ukrajinu, kojim predstavlja zemlju kroz regije – prevođenjem radova znanstvenika Ukrajine i drugih zemalja. Zamišljen put ostvaruju objavljeni zbornici u knjižnici Ucrainiana Croatica: Zakarpats’ka Ukrajina, Ukrajinski Karpati, Ukrajinska Galicija, Prikarpatska Galicija, Bukovina, Kamena svetišta ukrajinskih Karpata, Donbas, Krim, Ukrajinska grkokatolička crkva te govornom knjigom Ukrajina – glazbeno putovanje.
Jedan je od zadataka filologije stvoriti povijest hrvatske slavistike, značajnoga dijela nacionalne znanosti. U njezinim se počecima javljaju ideje slavizma, svojevrsne značajke i hrvatske društvene misli: zanimanje za slavenstvo obilježava gotovo sva razdoblja hrvatske književnosti, od renesanse, što je poticalo osvješćivanje drugih naroda, pa i ukrajinskoga. Vizija je Ukrajine u Hrvata nastajala u različitim ozračjima – od oduševljenja slavenstvom u preporoditelja do oslobađanja od mitoloških ideala slavenskoga zajedništva.
Projekt je podjeljen u rubrike Ukrajinistika u Hrvatskoj i Україністіка в Хорватії te sadrži tematske članke na hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
Suvremena ukrajinska komparatistika, razvijajući se u procesu formiranja vlastite znanstvene paradigme i tragajući za novom metodologijom, nužno se suočava s problemima terminološkoga sadržaja, razgraničavanja s drugim srodnim disciplinama, ali se naslanja i na rezultate prethodnih istraživanja.
U projektu predstavljene knjige Taras Ševčenko. Izabrane pjesme, Lesja Ukrajinka i kultura ukrajinske moderne, Укрaїнський політичний і еротичний фольклор, Zemlja preobražaja autora Romana Lubkivs’kog, Slatka Darica autorice Marije Matios te nekoliko tematskih članaka.
Ukrajina, koja je tijekom svoje tisućugodišnje povijesti preživjela nekoliko razornih najezda: mongolsko-tatarsku 1240-1241, rat s Poljskom u 17. stoljeću, otpor ruskom carizmu tijekom 18-19. stoljeća, u prvoj polovici 20. stoljeća doživjela je dvije posebne svojom žestokošću intervencije – sovjetsko-boljševičku i njemačko-nacističku.
U projektu predstavljene njige Genocidni zločin totalitarnog režima u Ukrajini 1932 – 1933. Gladomor, Ukrajinsko-srpske veze u doba baroka. XVII–XVIII stoljeće te vezani članci.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.
Ukrajinsko-hrvatske povijesno-kulturne, kao i književne veze, prilično su široke i predstavljaju kontinuitet koji ima korijene već u drevnom razdoblju – riječ je dakako o problemu etnogeneze Hrvata i Ukrajinaca. Tragovi imena Hrvat prisutni su u različitim vremenima od jugoistoka Ukrajine, odnosno priazovsko-crnomorske stepe, pa sve do zapada, odnosno do Karpata.
U projektu predstavljene knjige Etnogeneza i mitologija Hrvata u kontekstu Ukrajine i Od Kijeva do Poljica. Tragom prastarih migracija.
Rekonstruiranje događaja 1914-1918. na ukrajinskim terenima Istočnog bojišta je potaknuto obilježavanjem 100. godišnjice Prvoga svjetskog rata. Osnovni smjerovi istraživanja su izraženi sintezom različitih izvora: vizualnih (spomenici, fotografije), tiskanih (novinski prikazi, reportaže), dokumentarni (arhivska građa) i drugo.
U projektu predstaljene knjige Hrvatski grobovi 1914-1918. Karpati. Galicija. Bukovina, Tragom hrvatskih domobrana. Istočno bojište 1914.-1918., vezani članci te galerije slika Ukrajinsko selo na slikama hrvatskih domobrana i Glybivka, groblje hrvatskih domobrana.
Povijest drevne i moćne Ukrajine povezana je sa poviješću mnogih drugih država i naroda. Jedan od tih taroda bili su Hrvati. Veze su se mogle održavati između zapadnoukrajinskih i hrvatskih regija, na što upućuje niz srodnosti u toponimiji, etnologiji i dr. Cilj projekta je istraživanje i pronalaženje povijesnih veza između dviju država.
U projektu predstavljene knjige Juraj Križanić i Ukrajina, Hrvatska ševčenkiana, Ivan Franko i hrvatska kulturna baština, Slavist i imperiji. Vatroslav Jagić između Galicije, Malorusije i Ukrajine, Ukrajinsko-hrvatske književne poredbe, snimka intervjua Povijesne veze između Ukrajinaca i Hrvata te brojni tematski članci.
Katedra za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ostvaruje projekt, uvjetno nazvan Put kroz Ukrajinu, kojim predstavlja zemlju kroz regije – prevođenjem radova znanstvenika Ukrajine i drugih zemalja. Zamišljen put ostvaruju objavljeni zbornici u knjižnici Ucrainiana Croatica: Zakarpats’ka Ukrajina, Ukrajinski Karpati, Ukrajinska Galicija, Prikarpatska Galicija, Bukovina, Kamena svetišta ukrajinskih Karpata, Donbas, Krim, Ukrajinska grkokatolička crkva te govornom knjigom Ukrajina – glazbeno putovanje.
Jedan je od zadataka filologije stvoriti povijest hrvatske slavistike, značajnoga dijela nacionalne znanosti. U njezinim se počecima javljaju ideje slavizma, svojevrsne značajke i hrvatske društvene misli: zanimanje za slavenstvo obilježava gotovo sva razdoblja hrvatske književnosti, od renesanse, što je poticalo osvješćivanje drugih naroda, pa i ukrajinskoga. Vizija je Ukrajine u Hrvata nastajala u različitim ozračjima – od oduševljenja slavenstvom u preporoditelja do oslobađanja od mitoloških ideala slavenskoga zajedništva.
Projekt je podjeljen u rubrike Ukrajinistika u Hrvatskoj i Україністіка в Хорватії te sadrži tematske članke na hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
Suvremena ukrajinska komparatistika, razvijajući se u procesu formiranja vlastite znanstvene paradigme i tragajući za novom metodologijom, nužno se suočava s problemima terminološkoga sadržaja, razgraničavanja s drugim srodnim disciplinama, ali se naslanja i na rezultate prethodnih istraživanja.
U projektu predstavljene knjige Taras Ševčenko. Izabrane pjesme, Lesja Ukrajinka i kultura ukrajinske moderne, Укрaїнський політичний і еротичний фольклор, Zemlja preobražaja autora Romana Lubkivs’kog, Slatka Darica autorice Marije Matios te nekoliko tematskih članaka.
Ukrajina, koja je tijekom svoje tisućugodišnje povijesti preživjela nekoliko razornih najezda: mongolsko-tatarsku 1240-1241, rat s Poljskom u 17. stoljeću, otpor ruskom carizmu tijekom 18-19. stoljeća, u prvoj polovici 20. stoljeća doživjela je dvije posebne svojom žestokošću intervencije – sovjetsko-boljševičku i njemačko-nacističku.
U projektu predstavljene njige Genocidni zločin totalitarnog režima u Ukrajini 1932 – 1933. Gladomor, Ukrajinsko-srpske veze u doba baroka. XVII–XVIII stoljeće te vezani članci.